sr
Books
Juval Noa Harari

Neksus

Pisac globalnog bestselera Sapijens

Kratka istorija informacionih mreža, od kamenog doba do veštačke inteligencije.

Priče su nas spajale. Knjige su širile naše ideje i mitologije. Internet nam je obećao beskrajno znanje. Algoritmi su počeli da saznaju naše tajne — a zatim da nas okreću jedne protiv drugih. Šta će dalje uraditi veštačka inteligencija?

Harari sagledava ljudsku istoriju da bi razmotrio kako je protok informacija oblikovao nas i naš svet. Vodeći nas od kamenog doba, preko kanonizacije Biblije, lova na veštice, staljinizma i nacizma, pa do obnove populizma danas, autor traži da razmislimo o složenim odnosima između informacija i istine, birokratije i mitologije, razuma i moći, i istražuje kako su se razni društveni i politički sistemi u istoriji služili informacijama da bi postigli svoje ciljeve, bili oni dobri ili loši, a kako će to činiti veštačka inteligencija.

Neksus je uzbudljiva priča o tome kako smo stigli do ovog trenutka i o odlukama koje moramo hitno da donesemo ako hoćemo da opstanemo i napredujemo.

„Suočeni s lavinom knjiga koje se bave perspektivama veštačke inteligencije u budućnosti, čitaoci bi dobro postupili ako bi počeli upravo od ove.“
— Kirkus Reviews

„Važno i nezaobilazno štivo koje se pojavilo u pravi čas, jer se naš opstanak je ostavljen na milost i nemilost informacijama.“
— Booklist

„Koristan i preko potreban udžbenik za savremenog čoveka.“
— New York Times

„Hipnotišuće štivo.“
— Guardian

„Veliki mislilac našeg doba.“
— Times
702 tiskane stranice
Objavljeno prvi puta
2024
Izdavač
Laguna
Prevoditelj
Tatjana Bižić
Jeste li već pročitali? Kakvo je vaše mišljenje?
👍👎

Dojmovi

  • Darko Filipovicje podijelio/la dojamprije 11 dana
    👍Vrijedna čitanja
    🔮Složena
    💡Poučna

Citati

  • b1483087991je citiralaprije 5 dana
    Na jednoj glinenoj tablici s klinastim pismom, datiranoj dvadeset osmog dana desetog meseca četrdeset prve godine vladavine Šulgija, vladara Ura (oko 2053/4. p. n. e.), zabeležene su mesečne isporuke ovaca i koza. Drugog dana meseca isporučeno je petnaest ovaca, trećeg dana sedam, četvrtog dana jedanaest, petog dvesta devetnaest, šestog četrdeset sedam, i tako dalje, do
  • b1483087991je citiralaprije 6 dana
    Snovi, pesme i fantazije, međutim, koliko god da nadahnjuju ljude, nisu dovoljni da se od njih stvori funkcionalna nacionalna država. Bjalik je nadahnjivao pokolenja jevrejskih boraca, ali da bi se vojska opremila i održavala, neophodno je takođe naplaćivati poreze i kupiti puške. Herclova utopijska knjiga je udarila temelje Tel Aviva, ali da bi grad mogao da živi, neophodno je bilo iskopati kanalizaciju. Kad se sve sabere i oduzme, suština patriotizma nije u recitovanju dirljivih pesama o lepoti otadžbine, a sasvim izvesno nije ni u govorima punim mržnje protiv stranaca i manjina. Patriotizam znači plaćati porez da bi i ljudi na drugom kraju vaše zemlje imali kanalizaciju, da bi bili bezbedni i da bi imali pristup obrazovanju i medicinskoj nezi.
  • b1483087991je citiralaprije 6 dana
    Činjenica da je Bjalik živeo u Ukrajini i bio blisko upoznat s progonima Aškenazija u istočnoj Evropi, ali nije znao mnogo o uslovima u Palestini, doprinela je kasnijem sukobu Jevreja i Arapa na tom prostoru. Bjalikove pesme nadahnule su Jevreje da sagledaju sebe kao žrtve koje imaju preku potrebu da stvore vlastitu oružanu silu i izgrade vlastitu zemlju, ali se u njima nije razmišljalo o katastrofalnim posledicama koje će to imati po Arape u Palestini ili zapravo i po zajednice Jevreja Mizrahija na Bliskom istoku. Kada je krajem pete decenije XX veka izbio arapsko-izraelski sukob, stotine hiljada Palestinaca i stotine hiljada Mizrahija proterane su iz svojih postojbina na Bliskom istoku, delimično i kao ishod pesama napisanih pola veka ranije u Ukrajini.3

    Dok je Bjalik pisao u Ukrajini, mađarski Jevrej Teodor Hercl imao je pune ruke posla organizujući cionistički pokret krajem XIX i početkom XX veka. Kao važan deo svog političkog aktivizma objavio je i dve knjige. Jevrejska država (1896) bila je manifest u kome se izlaže Herclova ideja o uspostavljanju jevrejske države u Palestini, dok je Stara nova zemlja (1902) utopijski roman čija je radnja smeštena u 1923. godinu i u kome se opisuje napredna jevrejska država koju je Hercl zamišljao. Te dve knjige, sudbonosne i po tome što su takođe uglavnom zanemarivale stvarnost na tlu Palestine, imale su ogroman uticaj na oblikovanje cionističkog pokreta. Stara nova zemlja izašla je na hebrejskom pod

Na policama za knjige

fb2epub
Povucite i ispustite datoteke (ne više od 5 odjednom)