Tko je taj čovjek

U stvarnom pak, fizičkom svijetu Isaaca Newtona – onome s druge strane kazališne zavjese – Rugjerovo uže sudbine napuklo je četvrt stoljeća nakon Wagnerove opere, kad je granu Newtonova Stabla svijeta odlomio njemački fizičar i münchenski đak Max Planck, istesavši od nje sitni paketić energije, svoj slavni quantum, i postavivši tako temelje kvantne fizike.

Boškovićeve „smjerove svih točaka u zadanom vremenu“ – kojima bi se „moglo predvidjeti sva nužna buduća stanja i pojave u prirodi koje o njima ovise“ – nemoguće je utvrditi a da se na njih istovremeno ne utječe.

Boškovićeve „smjerove svih točaka u zadanom vremenu“ – kojima bi se „moglo predvidjeti sva nužna buduća stanja i pojave u prirodi koje o njima ovise“ – nemoguće je utvrditi a da se na njih istovremeno ne utječe.

Heisenberg je tako teorijskoj predodređenosti svemira suprotstavio svoj slavni Princip neodređenosti: što smo bliži spoznaji točnog položaja čestice, to je nepredvidljivija njena brzina, što je više moguće precizno izračunati brzinu čestice, to je manje moguće precizno izračunati njen polož