bookmate game
sr
Luka Mičeta

Stefan Nemanja

Obavijesti me kada knjiga bude uvrštena
Da biste čitali ovu knjigu u Bookmate učitajte datoteku EPUB ili FB2. Kako mogu učitati knjigu?
900 godina od rođenja.
Nastanak evropske Srbije.
Povest Srba od doseljavanja na Balkan do države župana Stefana Nemanje.
Stefan Nemanja, u monaštvu Simeon, spada u one vladare koji su stekli poštovanje kako svojih podanika i savremenika, tako i svojih potomaka. Samo je uticaj njegovog svetiteljskog kulta na srpski narod bio veći od njegove vladarske slave. Monah sveti Simeon je nadvisio i nadmašio velikog župana Stefana Nemanju.
Vladarski plašt zamenio je skromnom monaškom rizom, mač krstom, štit jevanđeljem, veseli i bučni dvor hilandarskom tišinom.
Silazeći sa trona peo se u večnost.
Bilo je to izdizanje iznad ljudske mere — na putu ka svetosti.
Ova knjiga je trenutno nedostupna
324 tiskane stranice
Jeste li već pročitali? Kakvo je vaše mišljenje?
👍👎

Dojmovi

  • Srđan Strajnićje podijelio/la dojamprije 3 godine
    👍Vrijedna čitanja

    Sasvim dobra kompilacija saznanja o rodonačelniku dinastije Nemanjića. Kako sam o Stefanu Nemanji već čitao, zanimljiviji mi je bio prvi deo knjige koji govori o srpskim vladarima pre Nemanjića. Mičeta je dso najdetaljniji njihov prikaz na koji sam do sada naišao.

  • andjelicaaa_🪻je podijelio/la dojamprije 4 godine
    👍Vrijedna čitanja
    💡Poučna
    🎯Zdrav
    🚀Čita se u jednom dahu
    🐼Lagano štivo

  • Stefan Konceptje podijelio/la dojamprije 3 godine
    👍Vrijedna čitanja
    💡Poučna

Citati

  • Stefan Konceptje citiraoprije 3 godine
    Руски летописац је оставио забележене утиске – о Цариграду и Светој Софији – ових изасланика: „Грци нас одведоше у здање где своме Богу служе и не знађасмо јесмо ли на небу или на земљи. Јер на земљи нема таквог сјаја или такве красоте и не знамо како да их опишемо. Знамо једино да Бог овде борави међу људима и да је њихова служба лепша од обреда других народа. Јер ту красоту заборавити не можемо.“
  • Петар Р.je citiraoprije 18 dana
    96 Мошти Светог Прокопија налазиле су се у Нишу све до пред долазак Турака, када су пренете у Прокупље. По Светом Прокопију Прокупље је добило и име.
  • Петар Р.je citiraoprije 18 dana
    5 Пут је направљен по наређењу римског проконзула Гнеја Егнација 146. године. Градња је трајала 44 године, а пут је полазио од данашње албанске луке Драч и водио све до данашње Турске, спајајући Јадранско море са источним Егејом.

Na policama za knjige

fb2epub
Povucite i ispustite datoteke (ne više od 5 odjednom)